Gradonačelnik Barišić i upravljanje Velikom Goricom

Ante je napisao/la:

Ima nekih koliko vidim koji usitinu rade svoj posao.

Zar? Pa naravno da ima, neosporavam.

Ante je napisao/la:

Nemam problem da se radnici i vrijedni ljudi nagrade, ali ako to bude išlo po drugim linijama imam problem.

To su dva problema.

U ovoj državi danas ne mogu dobiti nikakvu čak niti stimulaciju ljudi koji dobivaju plaću iz proračuna odnosno ne oni koji sjede u uredima za računalima na toplom i sa klimom, koji idu frizeru i na plac kad požele, koji sjede u Starom gradu za vrijeme radnog vremena. Izuzimam policiju, carinu, inspektore, terenske medicinske sestre, osoblje u hitnim službama - znači ljude na terenu.
Ali u gradskoj upravi, n i k a k o. Jumbo plakat bum platila.
Možda bi i koji sudac mogao dobiti nagradu jer je riješio dovoljan broj spisa.

Evo vam silnih ulaganja u investicije.

Sisak, Velika Gorica, Bjelovar i Rijeka kasne s izdavanjem dozvola za gradnju


Autor/izvor: Igor Vukić, vukic@privredni.hr, Privredni vjesnik

ZAGREB - Gradovi Sisak, Velika Gorica, Bjelovar i Rijeka te Istarska, Požeška i Dubrovačka županija nisu riješili ni jedan predmet u 45 dana iako ih je na to obvezivao Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, rekao je državni tajnik za graditeljstvo Davor Mrduljaš. U saborskoj raspravi o produljenju važenja tog zakona na još dvije godine, Mrduljaš je dodao da bi na drugoj strani trebalo pohvaliti Osijek, Krapinu, Umag, Viroviticu i Vodnjan te Ličko-senjsku i Koprivničko-križevačku županiju jer su u tom roku riješile sve pristigle zahtjeve.

U saborskoj raspravi istaknuta je i potreba izrade planova nižeg reda u jedinicama lokalne samouprave, kako bi investitori točno mogli znati gdje se što može graditi. No državni tajnik Mrduljaš smatra da bi se takvi planovi trebali donositi samo tamo gdje je to zakon izričito propisao i da će u većini slučajeva biti dovoljni prostorni planovi gradova i općina doneseni u svih 556 lokalnih jedinica.


Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja donesen je u lipnju 2009. kao jedna od antirecesijskih mjera. Trebao je ubrzati protok kapitala i omogućiti poticanje posustalih izravnih ulaganja u graditeljstvu. Mrduljaš je naveo i da su “usporeni” Sisak i Rijeka u provođenju ovog zakona odbili stručnu pomoć Ministarstva graditeljstva tvrdeći da im u izdavanju dozvola pomoć nije potrebna.

Vlada zadovoljna
Zakon je ipak ostvario svrhu, smatra se u Vladi. Do 31. kolovoza ove godine tijela koja izdaju dozvole za gradnju zaprimila su 811 investitorskih predmeta. U međuvremenu je 45 investitora odustalo, pa je za rješavanje ostalo 766 zahtjeva. Po ubrzanom postupku izdano je 427 rješenja o građenju, odbijeno ili odbačeno je 186 zahtjeva, a 153 slučaja još su u postupku.

Zakon se odnosi na projekte za koje je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta. Ideja je bila da kompanije prikupe potrebnu dokumentaciju, a da potom ne čekaju predugo na konačne dozvole. U provedbi se pokazalo da 55 investitora nije imalo dokaz da ima pravo graditi, a tri su se građevine namjeravale graditi u zaštićenom području prirode. Za 16 objekata tražile su se dozvole iako su bile započete ili izgrađene bez odgovarajućeg akta nadležnog tijela, a 41 zahtjev odbijen je zbog neusklađenosti glavnog projekta s prostorno-planskom dokumentacijom.

Neki nisu imali podmirene komunalne i vodne doprinose ili su odbijeni iz nekih drugih tehničkih razloga. Na ukupan broj rješenja prijavljeno je samo 17 žalbi ili četiri posto. U saborskoj raspravi istaknuta je i potreba izrade planova nižeg reda u jedinicama lokalne samouprave (urbanistički planovi uređenja - UPU ili detaljni planovi uređenja - DPU), kako bi investitori točno mogli znati gdje se što može graditi.

No državni tajnik Mrduljaš smatra da bi se takvi planovi trebali donositi samo tamo gdje je to zakon izričito propisao i da će u većini slučajeva biti dovoljni prostorni planovi gradova i općina doneseni u svih 556 lokalnih jedinica. Izradom planova niže razine uglavnom se samo gubi vrijeme i prepisuju rješenja iz prostornih planova.

Privlačenje subvencijama

U susjednim zemljama, primjerice u Srbiji i Sloveniji, investitori se privlače i državnim subvencijama od 2500 do 5000 eura po novozaposlenome. U Srbiji je tako posljednjih godina zaposleno 17.000 radnika. Ali i ondje se investitori žale na nesređene zemljišne knjige kao glavni razlog za odustajanje od ulaganja.

Stoga Slobodan Mikac, bivši ravnatelj Agencije za promociju izvoza i ulaganja, smatra da i u Hrvatskoj glavni adut za privlačenje investitora treba biti primjerena uređenost lokalne prostorno-planske dokumentacije. To mora pratiti dobro organizirana uprava i infrastrukturna priprema, primjerice u poslovnim zonama. Potvrđuju to i primjeri iz Varaždina, Dugopolja, Čakovca...

U rujnu je u Maloj Subotici kraj Čakovca otvoren novi pogon njemačke tvornice obuće Haix. Direktor Haixa Franz Haimerl oduševljeno je na otvorenju izjavio da su građevinsku dozvolu za pogon koji je zaposlio 500 radnika dobili za tri tjedna, što je brže nego u Njemačkoj! I takvi primjeri pokazuju kolika je važnost provođenja Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, koji u odjelima za izdavanje dozvola zovu - “Sve u 45 dana”.

• OBJAVA: 30.11.2010 / 13:44
  
• PRIKAZA: 364
  

Želje - Gradonačelnik pod bor poželio ugovor o darivanju zemlje u N. Čiču

Djed Mraz u Velikoj Gorici ovoga Božića definitivno nema posla

Velikogorički političari predizborna obećanja poželjeli kao svoje božićne želje. Treba li im pomoć i Djeda Mraza?




Piše: Lana Kovačević/VLM


“Dragi Djedice, ove mi godine donesi punu svoju crvenu vreću zdravlja, Božjeg blagoslova, mira i blagostanja. Može i mir u svijetu. Dobro, ako baš ne može u svijetu, onda barem u Velikoj Gorici. Daj da se smire tenzije između suprotstavljenih političkih opcija, da se snizi cijena grijanja, da ljudi zarade plaću i da najzaslužniji prime nagradu na Dan grada. Eto, Djedice, to su moje želje”... Tako bi otprilike, usuđujemo se nagađati, izgledalo pismo gotovo svakog Velikogoričanina koji barem malo prati sva zbivanja u gradu...

Ne šalite se!
Ne šalite se! Ako adresirate takvo pismo na Sjeverni pol, Djedica će sigurno naš grad zaobići. I što će djeca onda?

Kako ćete njima objasniti Beus-Škare Ožbolt-Fabijančić-Barišić slagalicu?!

Nikako.. Bez panike.

Djedica baš svima ispunjava božićne želje, i starima i mladima, pa i onima koji su malo ili puno zločesti. Bu djedica ispunil i želje naših političara jer one su ove godine, valjda u skladu s recesijom, jako skromne?! Tako je gradonačelnik Dražen Barišić privatno poželio zdravlje cijeloj obitelji. Poslovno – želja je sasvim drukčija.

– Želim da realiziramo ugovor s Crkvom o darivanju zemlje u Novom Čiču kako bismo mogli početi graditi novu osnovnu školu u tom mjestu. Želim i da što prije zažive gospodarske zone koje će otvoriti nova radna mjesta – zaželio je.

Želja do želje...
Njegov zamjenik Ervin Kolarec poželio je pak – najmlađim sugrađanima osigurati dovoljno mjesta u dječjim vrtićima i što prije odigrati neku utakmicu u novoj sportskoj dvorani. I što će sad Djedica? On u Gorici nema posla jer su glavni u Gradu ionako sve svoje želje još i prije Božića obećali biračima....

Koliko me sječanje služi rekli su da je taj ugovor riješen,kaj sad to znači?

Mišel, mali dodatak link Vaše objave u prilogu.

http://www.vecernji.hr/zagreb/djed-mraz-velikoj-gorici-ovoga-bozica-definitivno-nema-posla-clanak-222072

http://www.gorica.hr/

Isplata novčane pomoći osobama s poplavljenog područja


30.11.2010.



Počela je isplata novčane pomoći fizičkim osobama s poplavljenih područja. Isplata se obavlja u velikogoričkoj poslovnici Fine, koju su jutros posjetili i gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić sa suradnicima i zamjenik župana Zagrebačke županije Rudolf Vujević. Tom prigodom susreli su se i s nekoliko osoba s poplavljenih područja, kojima je isplaćena pomoć.

Iz sredstava Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u Fondu je 5 milijuna kuna i novac će biti isplaćen kao pomoć svima kojima je utvrđena šteta. Svaka osoba dobit će iznos pomoći u visini 20 posto vrijednosti utvrđene štete. Do sada su poslani pozivi na 205 osoba, a do današnjeg dana novac je podiglo njih 150. Za sve ostale u tijeku je prikupljanje podataka, bez kojih se ne može ostvariti pravo na pomoć.

Da bi se ostvarilo pravo na isplatu građani moraju imati:
1. Dokaz o vlasništvu
2. OIB
3. Izjavu da nisu ostvarili naknadu od osiguravajuće kuće

Dokaz o vlasništvu podrazumijeva: ZK izvadak ili presliku posjedovnog lista ili presliku ugovora o kupoprodaji ili građevinsku dozvolu ili rješenje o nasljeđivanju. Izjavu da nisu ostvarili naknadu od osiguravajuće kuće potpisuju u Upravnom odjelu za poljoprivredu Grada Velike Gorice.

Zašto je uvjet za dobiti mizernu pomoć Izjava da nisu ostvarili naknadu od osiguravajuće kuće. Zar ne smiješ naplatiti tj ostvariti odštetu a možda godinama plaćaš osiguranje? Smiješ ali u tom slučaju ti država ne bu pomogla. Ima li neko suvislo objašnjenje?

plemenitašica je napisao/la:

Zašto je uvjet za dobiti mizernu pomoć Izjava da nisu ostvarili naknadu od osiguravajuće kuće. Zar ne smiješ naplatiti tj ostvariti odštetu a možda godinama plaćaš osiguranje? Smiješ ali u tom slučaju ti država ne bu pomogla. Ima li neko suvislo objašnjenje?

Mislim ali nisam siguran da je to i zakonski tako definirano, jer u tom slučaju se dobiva dvostruka naplata štete, dakle od osiguranja i dio pomoći koji grad dodjeljuje.
Naime to je po meni jednako kao što je i zakonski definirano da štetu ne bi mogli naplatiti svi oni koji nemaju građevinsku dozvolu za svoje objekte ali u ovom slučaju grad ipak i njima isplaćuje pomoć.
Ne vidim razliku između jednih i drugih.

S druge strane ako je netko i plaćao i plaća osiguranje, ta pomoć mu je dostatna za pokrivanje rata i premija osiguranja, što je opet važno kao pomoć i što bi trebala biti motivacija i poticaj ljudima da se osiguravaju, kao i kod poljoprivrednih i voćarskih poticaja koje se isplaćuju kao poticaji za osiguranje nasada,

Puno je nelogičnosti kod nas a i ovo je jedna od njih. Umjesto da grad potiče osiguranje imovine na ovaj način destimulira građane u osiguravanju svoje imovine, odnosno diskrimninira na neki način jedne u odnosu na druge.

plemenitašica je napisao/la:

Zašto je uvjet za dobiti mizernu pomoć Izjava da nisu ostvarili naknadu od osiguravajuće kuće. Zar ne smiješ naplatiti tj ostvariti odštetu a možda godinama plaćaš osiguranje? Smiješ ali u tom slučaju ti država ne bu pomogla. Ima li neko suvislo objašnjenje?

JOSIPJOŽA je napisao/la:

Mislim ali nisam siguran da je to i zakonski tako definirano, jer u tom slučaju se dobiva dvostruka naplata štete, dakle od osiguranja i dio pomoći koji grad dodjeljuje.
Naime to je po meni jednako kao što je i zakonski definirano da štetu ne bi mogli naplatiti svi oni koji nemaju građevinsku dozvolu za svoje objekte ali u ovom slučaju grad ipak i njima isplaćuje pomoć.
Ne vidim razliku između jednih i drugih.

S druge strane ako je netko i plaćao i plaća osiguranje, ta pomoć mu je dostatna za pokrivanje rata i premija osiguranja, što je opet važno kao pomoć i što bi trebala biti motivacija i poticaj ljudima da se osiguravaju, kao i kod poljoprivrednih i voćarskih poticaja koje se isplaćuju kao poticaji za osiguranje nasada,

Puno je nelogičnosti kod nas a i ovo je jedna od njih. Umjesto da grad potiče osiguranje imovine na ovaj način destimulira građane u osiguravanju svoje imovine, odnosno diskrimninira na neki način jedne u odnosu na druge.

Nekako ja malo drugačije gledam na ovo pitanje. Primjerice, mogli bi ovi iz vlasti koji ovim stradalnicima dijele tu mizernu POMOĆ tražiti od svih njih potvrdu da im nitko u nikakvom obliku nije u njihovoj nesreći ničime pomogao, bilo pojedinačno bilo dijelu/grupi građana. Ma nemojte! Ako je pomoć, ako su propisani kriteriji za kakvu štetu će se vršiti isplata pomoći, onda neka bude uistinu pomoć - nema diskriminacije.
Značilo bi da tu mizeriju od "pomoći" ne bi dobili niti oni kojima je netko od obitelji s mogućnošću priskočio novčano u ublažavanju nesreće.
Svi oni savjesni koji su plaćali osiguranje svoje imovine su također stradalnici i pretrpjeli su štete, a i pomoć ih iz zajedničkih sredstava sleduje kao i one koji nisu bili savjesni i odgovorni i koji nisu investirali (jer osiguranje imovine je takodjer investiranje u imovinu), mnogi zato što nisu mogli, ali mnogi i zato što nisu znali ili htjeli.
Pa ako je to važno, slažem se u onom dijelu s JOSIPJOŽOM gdje kaže da se građane treba motivirati u osiguranju i zaštiti vlastite imovine, u protivnom neka naprave i ovdje diskriminaciju po podobnima i samo njima isplate POMOĆ.
Huh, sada sam čak i malo ljuta pri pomisli kakve su manipulacije moguće, jer je uistinu takva situacija još jedan apsurd, u moru hrvatskih apsurda.

Grad ne smije raditi podjelu takve vrste kod ovakvih stvari. Tu mora biti ujednaćeni kriterij, a to je visina štete. Naravno nećeš nadoknaditi nešto čega nije bilo. Ali pravila moraju biti jasna, iznos je druga priča (mislim prije svega na industrijske strojeve i pogone koji se ne mogu tretirati kao kućni namještaj)

U sklupu rada gradske uprave on 0 do 24 nedavno je došao dopis svim zaposlenicima da im je zabranjem pristup u zgradu gradske uprave nakon radnog vremena tj. da nemaju što raditi u zgradi nakon radnog vremena..

Dopis koji je izazvao smijeh među zaposlenicima potpisala je jedna od 5 dama koje vode grad, Sandra Kulić Makar. Ostale dame kojima je gradonačenik prepustio vođenje garda su naša Betika, Mirjana, Natali i Dubravka.

Navodno svaki dan imaju radne sjednice na kojima donose ključne odluke za funkcioniranje grada.

Imaju, imaju...siva eminencija grada

A zakaj je cijela zgrada rasvjetljena do kasno navečer,kaj popodne rade provjeru zaposlenika.Odlučuju o podobnosti?

Odlično, evo ovaj sensibiltitet prema invalidima me naprosto oduševljava.
Jedino kaj je problem što je, da podsjetim taj isti gradonačelnik prve dane svog mandata potjerao jednog invalida iz gradske uorave, malog Ozrena.

Kada gradonačelnik bude našao rješenje u nekoj od gradskih institucija ili poduzeća i za malog Ozrena, tada će ova cijela priča imati smisla, dobiti na svojoj vjerodostojnosti i dosljednosti, ovako bez toga rješenja ostavlja vrlo neugodan i gorak okus, koji je teško isprati, tjera na b*uvanje.


http://www.gorica.hr/2010/12/veleuciliste-i-grad-sudjeluju-u-akciji-od-obrazovanja-do-zaposlenja/#more-7074

Veleučilište i Grad sudjeluju u akciji ‘Od obrazovanja do zaposlenja’


03.12.2010.

Na velikogoričkom veleučilištu od 1. siječnja u studentskoj knjižnici radit će Ivan Turković, osoba s invaliditetom. To je, prema riječima Mirjane Dobranović, predsjednice Udruge za promicanje istih mogućnosti, svijetli primjer u Hrvatskoj kojim se pokazuje da fakulteti otvaraju svoja vrata osobama s invaliditetom.

– Mi samo nastavljamo provoditi politiku Grada Velike Gorice koji je senzibiliziran za potrebe osoba s invaliditetom i drago nam je da smo se aktivno uključili u takav životni stil zajednice – izjavio je dekan Veleučilišta Ivan Tot.
Ugovor između Udruge i Veleučilišta o zapošljavanju Ivana Turkovića potpisan je danas kada se obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom, u gradskoj upravi i uz nazočnost gradonačelnika Dražena Barišića. – Dragi mi je da Veleučilište prepoznaje naša nastojana i provođenje Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom. Na današnji Međunarodni dan, koji smo mi obilježili prije dva dana susretom i promocijom prvog vodiča, želim poručiti našim sugrađanima da je Velika Gorica grad prijatelj djece ali i Grad prijatelj osoba s invaliditetom. Drugim riječima – nastavit ćemo provoditi ciljeve iz Strategije, poticati daljnje zapošljavanje u samom Gradu i gradskim ustanovama i razvijati svijest naših sugrađana o potrebama izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom – poručio je gradonačelnik.
Prilikom ovog susreta predsjednica udruge Mirjana Dobranović istaknula je Veliku Goricu kao grad koji u postupanju prema osobama s invaliditetom i njihovim potrebama može biti primjer svim gradovima u Hrvatskoj.

Licemjerno. Zašto novine na napišu ima li Ozren sada posao?

I da li se zna što novoga oko Gradića?

Ante je napisao/la:

I da li se zna što novoga oko Gradića?

Ante a da potražite u službenom glasniku? Ili možda priupitate u uredu za prostorno uređenje, oni bi morali nešto znati jer radi se "sve po zakonu".

Idem ih zvati, vjerujem u onu od 0 do 24

Ja na ovim slikama vidim blato i kaljužu. Strašno. Pa zakaj se to nije radilo po ljetu nego sad kaj je blato posvuda.

Kapelica je desecima godina stajala na ulazu u Gradiće, i srušena je lani kad se proširivalo raskršće za ulazak na novi nadvožnjak.
Danas na tom mjsetu stoji neki križ, ne raspelo. Pitala sam svojevremeno na forumu tko je to postavio u dvorište, i rekli su na bivšem forumu da je to u dogovoru sa svećenikom, ali sam zaboravila kaj su napisali tko je financirao.

Kad je predviđeno izmještanje kapelice rečeno je da će biti preseljena u centar naselja u park koji tamo postoji već valjda 35 (ili više) godina koji je zasađen kad se zatrpao potok Lomica.
Kapelicu su bili dužni postaviti u taj park. E sad tko, nemam pojma, niti me zanima.
Osim toga logično je da se uredi dio parka oko kapelice.

A tko plaća? Treba onaj tko je i srušio.

Naravno. Samo je pitanje da li je uistinu tako.

Mašala!
Kako Vama izgledaju naše nerazvrstane ceste i zelene površine?
Koliko li je VG Komunalac napravio posla van Grada?
Ako sam ja dobro shvatio da je VG Komunalcu isplaćeno oko cca 30 mil kuna ukupno.
20.400.000,00 + 9.000.000,00
Ma da bi riječi rekao!

http://www.vgdanas.hr/vg-komunalac-odradio-20-milijuna-kuna-1942.aspx


VG Komunalac odradio 20 milijuna kuna 11.12.2010



Tijekom ove godine na račun VG Komunalca prema ugovoru o održavanju nerazvrstanih cesta i javno-prometnih površina na području Velike Gorice ukupno je uplaćeno 20.400.000 kuna s porezom na dodanu vrijednost.

Za održavanje pak javnih zelenih površina u gradu istoj je tvrtki uplaćeno devet milijuna kuna.

Radnici Komunalca uređivali su ove godine Trg kralja Petra Krešimira IV od raskrižja s Ulicom Matice hrvatske do Trga kralja Tomislava. Za taj je posao plaćeno više od 726.000 kuna.

Obnovljena je Mikulčićeva ulica u Gradskoj četvrti Pleso, postavljena je oborinska kanalizacija te prometna signalizacija. Ti su radovi Velikogoričane stajali 897.000 kuna.

Ispred crkve u Vukovini uređivalo se parkiralište s oborinskom odvodnjom, a za te radove plaćeno je 1.577.263 kune.

Više od 66.000 kuna dano je za izradu dvorišne ograde područne škole u Donjoj Lomnici. Gradila su se i kombinirana igrališta u Donjoj Lomnici i Dubrancu, što je pak Velikogoričane stajalo 447.000 kuna.

Milijun i pol kuna iscurilo je iz velikogoričke gradske blagajne za gradnju Ulice Mate Lovraka. Radovi na toj ulici započeli su u studenome, a njihov završetak predviđen je za pedesetak dana. Idućeg tjedna trebala bi se završiti kanalizacija u Vukomeričkoj ulici, čija je vrijednost 515.000 kuna.

U idućoj godini Velika Gorica planira izgraditi vodovodnu mrežu u naseljima Petina, Selnica, Bapče, Kosnica, Lazini Čičkoj i Čičkoj Poljani, Črnkovcu, Ribnici i Gornjoj Lomnici.

Magistralni vodovod postavljat će se pak na relacijama Lukavec – Dubranec – Cvetković Brdo te Sop Bukevski – Zablatje – Strmec Bukevski i u Trnju. Za te radove u velikogoričkome proračunu mora se pripremiti oko šest milijuna kuna.

autor: Lana Kovačević / Večernji list

Kada sve to zbrojiš nije ni približno iznosu koji je isplaćen. A gdje je ostatak?

Hoće li i netko od njih, kao Šuker, Barišić, VŠO blagdane provesti na novoj lokaciji? Na primjer Remetinec. To bi bio naljepši poklon građanima Velike Gorice.