Forum Velika Gorica
Za logiranje na forum kliknite na "Log in".
Za registraciju na forum kliknite na "Registration".
Ako ne želite da Vam ovaj prozor iskače kliknite na "Do not display this again".



 
Početna stranicaRegistracijaLogin

Share
 

 KRIZA KOD NAS I DRUGDJE

Go down 
Autor/icaPoruka
Mišel
Ide prema gore
Ide prema gore


Broj postova : 441

KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty
PostajNaslov: KRIZA KOD NAS I DRUGDJE   KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty11.06.11 8:17

zANIMLJIV TEKST ZA PROČITATI

Bivši guverner turske središnje banke i profesor financija na uglednoj
poslovnoj školi Wharton govori o ljudskoj pohlepi kao uzroku nastanka
financijske krize i posljedicama za međunarodne odnose i svjetsku
budućnost.


Američka središnja banka mogla je zaustaviti širenje balona, ali
svi su upali u stanje samozadovoljstva: političari su htjeli da traje
što dulje jer je rasla zaposlenost, a građani jer su cijene nekretnina
rasle u nebo i dalo se lijepo zaraditi. Sve ostale uvjete za krizu složili su šefovi banaka kojima su bogati bonusi bili uvjetovani dijeljenjem kredita i rastom profita

Bulent Gultekin profesor je financija na Wharton Business Schoolu
Sveučilišta Pennsylvania, a tijekom karijere radio je kao viši savjetnik
za privatizaciju brojnih vlada, poput Ukrajine, Kazahstana, Poljske,
Indonezije i Turske, organizacija kao što su Svjetska banka, Europska
banka, UN, Američka agencija za međunarodni razvoj te velikih
međunarodnih korporacija. Kratko je vrijeme obnašao dužnost guvernera
Turske centralne banke, ali je zbog sukoba s izvršnom vlašću dao
ostavku, nakon čega je u Turskoj 1994. godine izbila velika financijska
kriza.

Gultekin je u Zagrebu boravio prošlog tjedna, a za Business.hr govorio je o uzrocima nastanka posljednje financijske krize

Smatrate li da je financijski sektor najviše odgovoran za današnju krizu u svijetu?

- Kriza nije počela sama od sebe i postoji dosta razloga za njezino
izbijanje. Možemo reći da je ona akumulacija mnogih stvari. Do kriza
dovode neodržive makroekonomske politike. Drugi je faktor ljudsko
ponašanje i ljudska iracionalnost. Tijekom nedavne povijesti imali smo
različite financijske krize, kao što je ona u jugoistočnoj Aziji 1997.,
ili u Turskoj 1994., ili u Argentini 2001. godine. U Europi su se
smjenjivale valutne krize, dok je ova zadnja financijska kriza u SAD-u
drukčijeg karaktera i rezultat je prenapuhanog financijskog balona.
Financijski baloni su poput orgija. Sve je vrlo zabavno tijekom noći i
svi žele sudjelovati, a onda se ujutro probudite i shvatite što ste
učinili ne znajući što ćete s glavoboljom. Centralna banka mogla je
zaustaviti širenje balona, ali svi su upali u stanje samozadovoljstva:
političari su htjeli da traje što dulje jer je rasla zaposlenost, a
građani jer su cijene nekretnina rasle u nebo i dalo se lijepo zaraditi
.
Ono što je dovelo do krize jest financijska inovacija u kojoj je
regulatorna politika zakazala uslijed bujanja financijskih inovacija,
monetarna politika loše je vođena, a ne zaboravimo ljudski faktor.
Trebao je samo okidač, a to je slučajno bio Lehman Brothers. Da nije
bila ta banka, dogodila bi se neka druga. Agencije su shvatile da je u
pitanju katastrofa.

Kada netko gubi s druge strane uvijek postoji dobitnik. Tko je dobitnik u ovoj krizi?

- Pita je jednostavno postala manja. Kada govorimo o financijskim ili
trgovačkim transakcijama, onda možemo govoriti o dobitnicima i
gubitnicima jer kada kupite nešto po jednoj cijeni, prodate po drugoj
kada imovini naraste cijena. Tada možete govoriti o pobjednicima i
gubitnicima. Problem kod balona jest što u njemu postoji velika
inflacija imovine. Na dobitku su oni koji su izišli na vrijeme, prije
nego se vrijednost imovine počela smanjivati. Većina iz ovoga balona
nije izišla na vrijeme i oni su izgubili. Dobili su oni koji su na kraju
izvukli najveće bonuse, ali naposljetku su svi gubitnici.

Kriza je cijeli svijet skupo stajala.

- Ono što je na žalost najveći problem u financijskoj krizi jest njezina
velika cijena. Kriza u Južnoj Koreji koštala je 50 posto BDP-a te
zemlje. Bio sam turski guverner pokušavajući spasiti zemlju od
financijske krize. Kasnije spašavanje banaka koštalo je čak 40 posto BDP-a. I tko na kraju sve to plaća? Mi, porezni obveznici. Ono
što se dogodilo u Turskoj transfer je bogatstva prema kreditorima, a
neki od njih su u inozemstvu. Isto se sada događa i Grčkoj.
Zemlje su umjesto discipline preuzimale veliki rizik. I tko će to platiti? Grčki građani, naravno.

Cjelokupna svjetska ekonomija bazira se na dugu. Je li to idealan recept za izbijanja svih budućih kriza?

- Ne možemo govoriti u kategorijama dobrog ili lošeg. To je poput
uzimanja lijeka. Ako ga uzmete na vrijeme i pravu dozu, spasit će vas,
ali ako ga ne uzmete na vrijeme ili je doza kriva, uništit će vas. Tako
je i s politikom duga na međunarodnom tržištu. Kao zemlji, dug vam je
potreban jer nemate dovoljno novca na računu za neke projekte koje jamče
razvoj. Problem je ako zaduživanje počnete koristiti na krajnje
iracionalan način, što je najčešće slučaj. Kada uzmete više nego što
možete vratiti, nastaju problemi i tu bi trebala nastupiti
samoregulacija kako bi se to spriječilo. To je ipak više filozofsko
pitanje. Naime, neki misle da su ljudi racionalni pa neće uzeti više
nego što treba. Neki, naravno, nisu takvi i uzimaju više nego što treba.
S druge strane imamo institucije koje su jednako neracionalne pa
posuđuju iznad razumnih količina čime ljude stavljaju u veliki rizik,
što je nemoralno jer su mnoge institucije prije izbijanja financijske
krize mogle znati što će se dogoditi ljudima. Na kraju se dogodilo da
ljudi nisu mogli vraćati dug, što se nije smjelo dopustiti. To su i
etička pitanja jer stavljati ljude u takav rizik je nemoralno i
neodgovorno.

Znači li to da je cijela ekonomska struktura postavljena za zaradu banaka?

- Ovo što se dogodilo nakon Lehman Brothersa pokazalo je kako banke lako ulaze u rizik zbog osobnog bogaćenja pojedinaca. Naime, čelnim ljudima veliku su bonusi bili uvjetovani dijeljenjem kredita i rastom profita banke. Ako
upravljaš tuđim novcem, onda to i nije tako teško. U takvoj okolini i
strukturi preuzimat ćete velik rizik jer ste svjesni da nećete biti
kažnjeni. Bankarskoj se industriji u najgorem slučaju može dogoditi da
porezni obveznici plate spašavanje banaka.


Spomenuli ste Grčku kao primjer financijske nediscipline. Smatrate li da će grčki problem dovesti do kolapsa eurozone?

- Euro će preživjeti. Problem Europe je sporo donošenje odluke. Problemi
na gospodarskom tržištu traže brz odgovor, što izostaje u velikom
birokratiziranom aparatu kakva je Europska unija. Europa će trebati
mijenjati svoju strukturu tako da će morati uvesti jedinstvenu fiskalnu
politiku preko centralne fiskalne vlasti. Za to će trebati vremena, baš
kao što će trebati Grčkoj da riješi svoje probleme produktivnosti.
Uvođenje eura bila je prije svega politička odluka jer se išlo s mišlju
da ujedinjene zemlje moraju imati i monetarnu uniju. Mi ekonomisti
uvidjeli smo kakve zamke kriju Maastrichtski kriteriji koji su uvedeni
kako bi osigurali disciplinu. Naime, kriteriji koji su preduvjet da neka
zemlja uopće uvede euro doveli su do toga da se zemlje poput Portugala,
Španjolske, Irske, Grčke mogu jeftino zaduživati jer su Maastrichtskim
kriterijima izjednačeni s Njemačkom. Stoga su, umjesto da budu
odgovornije, počele naveliko posuđivati novac. Kreditori su to jedva
dočekali jer su znali da će u slučaju neprilika te zemlje netko ih
izvući. U najvećim su problemima danas upravo te zemlje. Primjerice,
plaće u Grčkoj su 40 posto veće nego što bi trebale biti, a Grčka ih
neće uspjeti smanjiti ciljanom inflacijom jer je u eurozoni. Nitko u
Europi pak ne želi inflaciju pa Grčkoj prijeti stagnacija i trebat će
joj 10 godina da dostigne konkurentnost.

Susjedna Turska, gdje ste i vi rođeni, nema takvih problema. Može li se Turska uskoro priključiti zemljama BRIC-a?

- Skoro je tamo, s obzirom na stope rasta od 9 posto, ali nisam siguran
da je to održivo jer je ušteđevina na niskim razinama. Financijski je
sektor snažan, ali još uvijek treba reforme. Da bi neka zemlja dostigla
određenu razinu razvoja, treba ulagati u obrazovanje. Turska bilježi
snažnu akumulaciju know how tehnologije i snažno je izvozno
orijentirana, što je počelo 1980-ih godina. To je i velika ekonomija jer
sa 72 milijuna ljudi čini dovoljno veliko tržište da bude privlačno
stranim ulagačima. Mislim da bi Turska u sljedećim razdobljima mogla
rasti po godišnjim stopama do pet do šest posto. Turska postaje sve
samopouzdanija i rastu gospodarske elite. Bitan element za Tursku jest
pad Berlinskog zida jer se vratila na svoju prirodnu poziciju, a to je
centar trgovačke zone koja uključuje Rusiju, Mediteran i Bliski istok.


Radili ste kao savjetnik Poljske, kako gledate na privatizaciju u istočnoeuropskim zemljama koja je provedena na sumnjiv način?

- Nisam upoznat s privatizacijom u Hrvatskoj, ali mi je poznata
situacija sa Slovenijom, gdje je provedene čudna privatizacija jer su
ljudi preko noći postajali vlasnici tvrtki. U Poljskoj smo pazili da ne
žurimo, da ne bismo brzanjem razbudili korupciju. U mnogim zemljama
istočne Europe se zbog loše privatizacije pojavilo predatorsko i
mafijaško gospodarstvo koje nema veze sa slobodnim tržištem. Tržišno
gospodarstvo znači vladavinu prava, a ne da pas jede psa. Ono znači
kompetitivnost, a ne stvaranje koncentracije moći i monopola, i to je
značenje tržišta, nasuprot kapitalizmu 19. stoljeća.

[Vrh] Go down
Ante
Admin
Admin
Ante

Broj postova : 2140

KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty
PostajNaslov: Re: KRIZA KOD NAS I DRUGDJE   KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty23.08.11 15:38

Neki od najbogatijih Francuza, uključujući nasljednicu kozmetičkog carstva L'Oreala i čelnika naftnog giganta Totala, pozvali su u utorak vladu da ih oporezuje kako bi pomogli u rješavanju financijskih problema države.

U peticiji objavljenoj na internetskoj stranici časopisa Le Nouvel Observateur, direktori 16 kompanija i super bogatih pojedinaca pozvali su na uvođenje posebnog doprinosa koji bi plaćali bogataši, a koji istovremeno ne bi naštetio tokovima novca.

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Najbogatiji-Francuzi-traze-poseban-porez-za-bogate?homesrclink=carousel
[Vrh] Go down
Ante
Admin
Admin
Ante

Broj postova : 2140

KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty
PostajNaslov: Re: KRIZA KOD NAS I DRUGDJE   KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty31.08.11 12:46

Berlusconijeva vlada počela štedjeti, što čeka premijerka Kosor

Naša vlada smatra da je napravila dovoljno rezova, a o novim porezima ne razmišlja

Nakon niza europskih zemalja i talijanska vlada Silvija Berlusconija posegnula je za mjerama štednje i novim porezima, pa će tako, primjerice, prepoloviti broj parlamentaraca, ukinut će se provincije, oporezivat će se jahte i skupi automobili, u mirovinski staž se neće moći ubrajati godine novačenja i studiranja. Ako je talijanska desno-konzervativna vlada, ujedno poznata i po nedisciplini, donijela takve mjere, zašto ne bi mogla i hrvatska vlada?, pitaju se neki domaći ekonomisti. No, naša vlada donosi samo površinske mjere obrazlažući kako domaći makroekonomski pokazatelji ne ukazuju na krizu, no zaboravljaju da mi, htjeli ili ne, plaćamo premiju rizika krize u Europi, isto kao što smo svojedobno, ne svojom zaslugom, imali povlastice kroz priljev kapitala i niske kamate.

http://www.vecernji.hr/vijesti/berlusconijeva-vlada-pocela-stedjeti-sto-ceka-premijerka-kosor-clanak-322710
[Vrh] Go down
mariofil68
Ide prema gore
Ide prema gore
mariofil68

Broj postova : 245

KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty
PostajNaslov: Re: KRIZA KOD NAS I DRUGDJE   KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty31.08.11 19:15

Ante je napisao/la:
Berlusconijeva vlada počela štedjeti, što čeka premijerka Kosor

Naša vlada smatra da je napravila dovoljno rezova, a o novim porezima ne razmišlja

Nakon niza europskih zemalja i talijanska vlada Silvija Berlusconija posegnula je za mjerama štednje i novim porezima, pa će tako, primjerice, prepoloviti broj parlamentaraca, ukinut će se provincije, oporezivat će se jahte i skupi automobili, u mirovinski staž se neće moći ubrajati godine novačenja i studiranja. Ako je talijanska desno-konzervativna vlada, ujedno poznata i po nedisciplini, donijela takve mjere, zašto ne bi mogla i hrvatska vlada?, pitaju se neki domaći ekonomisti. No, naša vlada donosi samo površinske mjere obrazlažući kako domaći makroekonomski pokazatelji ne ukazuju na krizu, no zaboravljaju da mi, htjeli ili ne, plaćamo premiju rizika krize u Europi, isto kao što smo svojedobno, ne svojom zaslugom, imali povlastice kroz priljev kapitala i niske kamate.

[url=http://www.vecernji.hr/vijesti/berlusconijeva-vlada-pocela-stedjeti-sto-ceka-premijerka-kosor-clanak-322710
http://www.vecernji.hr/vijesti/berlusconijeva-vlada-pocela-stedjeti-sto-ceka-premijerka-kosor-clanak-322710[/quote[/url]]



Neprimjereno je da mi kopiramo poteze zemalja članica EU. Moramo još ispuniti dosta uslova da postanemo jednaki među jednakima. Kad prodamo Vode, Struju, Željeznicu, Otoke i Šume zaslužit ćemo ulazak u ovu demokratsku zajednicu i tada možemo na njihovim iskustvima graditi stabilno društveno uređenje, te na dan osnivanja Stranke ( postaje nacionalni praznik) okupljati se i veseliti uz Unijsko pivo iz Bavarske.

......hm, zlo mi je, moram na Wc......What a Face Like a Star @ heaven What a Face clown Like a Star @ heaven What a Face pirat Like a Star @ heaven tongue pale Like a Star @ heaven affraid
[Vrh] Go down
Ante
Admin
Admin
Ante

Broj postova : 2140

KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty
PostajNaslov: Re: KRIZA KOD NAS I DRUGDJE   KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty27.10.11 0:11

Slušam Šukera u Otvorenom.

Sudeći po njemu nismo u krizi. Odmah mi je lakše.
[Vrh] Go down
Sponsored content




KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty
PostajNaslov: Re: KRIZA KOD NAS I DRUGDJE   KRIZA KOD NAS I DRUGDJE Empty

[Vrh] Go down
 
KRIZA KOD NAS I DRUGDJE
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Forum Velika Gorica :: Razne teme :: Politika i gospodarstvo-
Forum(o)Bir: